Tuesday, December 11, 2012

I can`t wait to do this again! ///// Ne mogu da dočekam ovo da ponovim!

Month number 9, Task 3

Znate onaj osećaj kada ste bili mali pa kada jedva čekate da ponovo uradite neku sitnu stvar u kojoj uživate, jer vam upravo ta repetivnost uliva sigurnost i smiraj? I to onda predstavlja svojevrstan ritual koji ne želite da menjate.

Na primer, kada smo bili u vrtiću, imali smo svega par ovakvih šolja sa dnom, i zvali smo ih "kraljevske" šolje. Uglavnom su nam davali šolje sa drškom, a par "kraljevskih" su dobijali oni kojima slučajno zapadnu deljenjem. Naravno, osoba kojoj zapadne "kraljevska" šolja imala je "kraljevski" tretman i posebno uvažavanje od ostale dece tokom celog dana.

///////////////

You know that feeling when you were a child ans when you can`t wait to do some small things in which you enjoy over again, because exactly that repetitiveness gives you the security and peace? And that  represents a specific ritual which you don`t want to change.

For example, when I was in kindergarten, we had only a few mugs with the bottom like the ones on the photo. And we called them "the queen mugs". They were usually giving us the mugs without the bottom, and the few "queen" ones were given to children randomly. Of course, children who got the "queen mug" had the "queen" treatment the whole day, and special admiration from each of us.


Dok me je čuvala žena, naša čuvena Joka, momenat od posebne važnosti za mene svaki dan bio je da je gledam dok melje kafu. Pa kad je samelje usledi onaj divan i jak miris sveže kafe... Koju mi nikako nisu dali da pijem "jer je to za velike", pih! (A sada kada sam "velika" ja je ni ne pijem, jer mi nešto smeta! Još jedno "pih"!)

////////////

While one woman, our famous Joka, was taking care of us (when our parents were at work), a moment of special value for me every day was when she was grinding the coffee. And when she finishes the comes that wonderful strong smell of the coffee... Which, btw, I could never drink because it was for "the grown ups". (And now, when I`m a grown up, I don`t drink it, because it doesn`t go well on my stomach).


Onda dođe zimski raspust, pa sa tatom gledam prvenstva u skijanju.. I klizanju...

/////////

And then comes the winter holiday, and I`m watching skiing competition with my father. And ice skating...


Pa škole u prirodi i ekskurzije, gde čim stignem krenem da tražim razglednice, kako bih ih na vreme poslala roditeljima, bakama, dekama, i kako slučajno ne bih ja stigla pre njih.

///////////

Then school excursions.. And immediately when we arrive, I run to find the postcards for my parents and grand parents, so that they could get it on time. Because it would be a disaster if I arrive before the postcards...


A leto sam posebno volela i zato što sam mogla da nosim svoje nanulice, koje su imale štiklicu, pa su sve lupkale dok hodam. I onda su svi iznova mogli da "čuju" koliko sam ja velika, jer samo velike devojke nose štikle.

/////

And I especially liked the summer, because I could finally wear my little high heels, and it could be heard when I`m passing the street, from all the clattering. And the everybody could "hear" all over again how grown up I am, because only big girls could wear high heels.


Pa dođe kraj avgusta, i obavezne pripreme za školu. Svake godine zna se šta me čeka: kupovina knjiga, spremanje peratonice (pernice), i to sve pod konac:

/////////

And then the end of August comes, and inevitable school preparations. Every year, I know what`s waiting for me: buying of the school books (we don`t get them at school!), and preparing of the pencil-case. And all of that very neat and in proper manner:


I obavezno da se na svaku svesku zalepi nalepnica, pa da napišem svoje ime na njih. Iz godine u godinu viši i viši razred, što me je podsećalo da sam sve starija. A ništa više tad nije moglo da me obraduje...

//////////////////

And of course on every notebook came one sticker, with my name on it, and the grade I was going to. From year to year higher and higher grade, which was a reminder that I was older. Nothing else could make me more happy than that fact...


Mi nismo imali uniforme, ali su baletanke bile obavezne. Čim dođeš u onu ogromnu školu, prvo što radiš je da se prezuješ u njih, pa tek onda možeš slobodno da bazaš po školi.. Po ČISTOJ zgradi škole!

//////////

We didn`t have uniforms, but these shoes were obligatory. We called them the "ballet shoes". Immediately when you came to a huge school building, first thing you were doing was to put these shoes on, and then you are free to run all over the building. Over the CLEAN school building!


A koji su to još bili moji rituali, čitajte uskoro u sledećem postu :)

Jel ste se prepoznali u nekoj od ovih navedenih aktivnosti?

//////

And which else were my rituals, you can read in my next post :)

Did you recognize yourself in some of these activities?

28 comments:

  1. Joj, sad hoću kod bake, ona ima taj mlin za kafu i sad mi ona nedostaje...

    ReplyDelete
  2. Baletanke obavezne, ali samo na časovima fizičkog, preko zime, u sali. Inače, kod nas su ih zvali cvičke. :)
    Živo me zanima kakav je ovo pištolj u pernici? O_o

    ReplyDelete
    Replies
    1. I mene. I jel to pistolj zakacen za onak kao neki kompas, sta li je?

      Delete
    2. Da, izgleda da je zakačen. A moguće da je pištolj neka hemijska...? Ko će ga znati. :D

      Delete
  3. Eto ti ga na, super i ja imam ovaj mlinac, još izgleda kao novi, eno u ormaru mi stoji :) Sad si me podsjetila da mi crknuo na struju a treba da meljem lanene sjemenke, šta misliš hoću li uspjeti, ja neznam baš :(
    A k tome nosila sam uniformu do 3 osnovne jer je još vladala ta tortura za vrijeme Tita, a poslije ne, balerinke da obavezno :) hehhe i neljepnice , nekakos am ih obožavala ali nisam imala osjećaj kao da starim nego kao da je sve to samo igra, škola i sve to e dok ne odrastemo malo :)
    Ja bi još u školu da idem , raspisa se ja, sorry, no odličan post, baš me zanima nastavak :)
    I da štikle koji su par broja veće sam nek su na nožicama i lupkaju kako kažeš ,i da smo što višlje

    ReplyDelete
    Replies
    1. Samo ti probaj da sameljes, nikad ne znas. Ja ionako taj mlinac pamtim kao nesto svemocno, hihihi

      Delete
  4. Kako me uvek zamisliš svojim postovima! Da, naravno da sam se prepoznala, posebno u baletankama, mlinu, nanulama i nalepnicama za sveske. A koliko tek volim izraz ''peratonica'' i svaki put sam srećna kada imam prilike da čujem da je još neko tako zove. :*

    ReplyDelete
  5. Mi smo ih zvali papuče ali 90% nas je imalo te neke kao patikice na gumu. A pernica, joj, to me i sad u jesen puca a kamo li onda :D Što bi dala da sam kao klinka mogla kupiti ove divote koje sada prodaju za 10ak kn na eBay-u. Usput, meni je mama uvijek pisala ime na bilježnice jer sam ko klinka tak ružno pisala da nitko ne bi znao čija je da ju nađe xD

    ReplyDelete
    Replies
    1. Da. Bio je poseban gust sredjivati te peratonice. Pa jos kad ne mogu da stanu sve bojice, a ti u problemu :)

      Delete
  6. Ja nisam isla u monarhijski vrtic :D, pa mi je ovo sa soljama nepoznato, ali znam da mi je jedna od najvecih uzivancija bila da pred pocetak svake skolske godine lepo uvijem knjige (u neki lepi ukrasni papir, jer su kupovni uvijaci bili "dosadni") i napravim sama nove nalepnice, pa ih ispisem i zalepim. I volela sam onaj osecaj kad pocnem da pisem na prvoj strani nove sveske :) Imam taj neki streberski gen, sta li je :D

    ReplyDelete
    Replies
    1. Obracas se takodje streberki :) I ja sam obozavala da ubijam korice u papir. Pa posle u pubertetu u postere omiljenih pevaca i glumaca!

      Delete
  7. prepoznala sam se skoro u svemu :D
    hvala ti sto si me podsjetila na djetinjstvo :*

    ReplyDelete
  8. I am following you from the Follow Who? Blog Hop. Please follow me back http://savegreenbeinggreen.blogspot.com/

    ReplyDelete
  9. Miris kafe i dalje jedan od najljepših. :) A sjećam se spremanja za školu i kupovanja stvari, pa se biraju najšarenije sveske, olovke, okviri, naljepnice... :) Eto, imaš baš zanimljiv blog pa sam počela da te pratim. Svrati nekad. :)

    http://puellasole.blogspot.com/

    ReplyDelete
    Replies
    1. I posteri, da se lepe korice svezaka :) Hvala na lepim recima :*

      Delete
  10. Pernice su mi bile omiljene i imala sam ih da im se ni broj nesecam.Svaki dan sam drugu nosila u skolu i ceo skolski pribor mi je bio opsesija.
    Knjige i sveske sam isto cuvala, omote imala i nalepnice sa imenom obavezno.
    Umetnicko klizanje dan danas gledam svake godine i navijam za rusku skolu klizanja.

    Odlican post i podsetnik sta smo voleli. :)

    ReplyDelete
  11. I recognized the heels...I was fond of buying and wearing heels {for little girls}! I had a collection of four pair of heels . I used to be fascinated by shoe stores which sold little girl heels:)
    I can also identify the pencil case ! We also had a geometry box containing protector,scale and compass ! And those labels, yes, I was fond of them. I love them even now. I use them on jars in my kitchen sometimes:))
    hope you are doing well,
    take care dear friend !

    ReplyDelete
    Replies
    1. Hey my dear La la,

      I`m great - my sister is getting married on Tueasday. So, you can imagine, all the hactic moments we are in :)

      Hope you are doing well also..

      Kisses

      Delete
  12. Saskia,

    ove klompice sa Strumfovima su me vratile u vreme kada sam ih nosila... jos uvek imam oziljke po nogama... nisam umela da hodam u njima, kao ni danas :)

    Hvala ti za ovo secanje...

    ReplyDelete
  13. Nanulice, skolski pribor, nalepnice, stari mlin za kafu... :)))
    I sto se kafe tiče, bila je priča ''deci od kafe rastu rep i brkovi'' xD Ali su mi ipak davali da pijem, i to iz tacne o.O Dobra stvar je da nemam brkove i rep, ali sam oooopasno zavisna od kafe... :)

    ReplyDelete
  14. Thank you so much for linking up to the Aloha Friday Blog Hop last week. I am following you back by the way. :)

    If you have time, we'd love to have you come and link up to the Aloha Friday Blog Hop if you haven't already! (Thank you so very much if you've already linked up, I truly appreciate it!!)

    Come and link up, enter the giveaway (if you haven't yet) and celebrate the coming weekend with us!

    Aloha,

    Jean {What Jean Likes}

    ReplyDelete
  15. Happy New Year!I love your blog. I found you through Aloha Blog Hop. Stop by and say hi if you get a minute. :)

    ReplyDelete
  16. Mene je zena koja me cuvala naucila da pijem kafu.Kad popijem jednu solju opali me adrenalin pa skacem po kuci ko majmunce,bar mi je ona to pricala,ja se ne sjecam.Ona je nazalost umrla ali je se uvijke reado sjetim kad god pijem kafu,onu pravu tursku iz tog gore mlina :D

    ReplyDelete
    Replies
    1. Divno! Obozavam takve uspomene koje nam se citavog zivota vracaju u nekim svakodnevnim stvarima. Tako ih odrzavamo i onda uvek zive sa nama!

      Delete